Foto: Patria
Apeli Nihada Aleševića, Muriza Memića, Davora Dragičevića i drugih ukazuju da je država zarobljena. Ili ćemo mjenjati svijest i društvo ili ćemo završiti kao sluge mafijaške buržuazije?
”Demokracija je kad časni a ne bogati ljudi vladaju!” (Platon)
Korupcija i kriminal su pošasti svakog društva a Bosna i Hercegovina danas ima sve karakteristike propale države što se tiče borbe protiv korupcije. U dobro situiranim krugovima poput politike i pravosuđa stvorena je mafijaška buržoazija koja savršeno, interno surađuje u korist vlastitog interesa. Politika i političke stranke su samo paravan organizovanih mafijaških grupa koje funkcionišu na principu ”porodica”, ”kumstva”, ”klanova” i kontrole suvereniteta nad ”svojim” dijelom teritorije i pravosuđa. Kao rezultat mafijaških ”reketa” uništeni su brojni privredni giganti i narušena pravna stabilnost države. Zato ne treba čuditi što u poslednje vrijeme obični smrtnici kao najveći gubitnici odlučuju i poručuju kako će pravdu uzeti u svoje ruke ili pak, u očaju napuštaju zemlju.
Otvaranjem krivičnog predmeta u Tužilaštvu BiH i ispitivanjem Nermina Aleševića u aferi “Potkivanja“ je odslikana sva tragedija takvog korumpiranog sistema. Alešević je optužen zbog „davanja dara i drugih oblika koristi“ i „neovlaštenog prisluškivanja i tonskog snimanja“, čime je nastavljen proces ”davljenja pravne države”. Umjesto da se Aleševiću da imunitet od krivičnog gonjenja, sudi mu se nakon otkrivanja da je napravio, a zatim objavio snimak kako bi pokazao koliko je pravosuđe u BiH korumpirano. Evidentno je da u BiH nema zaštite interesa društva od strane tužilaca. Od Nermina Aleševića se pravi kolateralna šteta te abolira sami vrh Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH od optužbi za kriminal i korupciju. Brojne ambasade u zemlji te više domaćih i međunarodnih organizacija u BiH, zatražile su suspenziju Tegeltije sa mjesta predsjednika VSTV-a, dok se cijeli slučaj ne istraži, ali je Tegeltija odbio podnijeti ostavku. Najkonkretniji odgovor Evropske unije (EU) je stigao kad su čelnici VSTV-a Milan Tegeltija i Ružica Jukić skinuti sa spiska učesnika studijskog putovanja u Pariz, koje je organizovan u okviru projekta EU4Justice.
Poznato je da sudije i tužioci daju svečanu izjavu, prije preuzimanja dužnosti, obavezujući se u osnovi da će obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da će donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno te da će štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom BiH. Takvih sudija i tužioca u bh. pravosudnom sitemu ima i za njih se može reći da su ostali moralno čisti i dosljedni svoje neovisnosti. U članu zakona o Visokom sudskom tužilačkom vijeću BiH, piše „Ako se sudija ili tužilac upusti u aktivnosti koje predstavljaju disciplinski prekršaj ili su na drugi način protuzakonite, sudija ili tužilac je time prekršio svečanu izjavu“. Na drugoj strani, pojedinim sudijama i tužiocima, čije mjesečne plate dosežu i pet hiljada KM, ni to nije dovoljno pa uzimaju ekstra mito-honorare što je pred sudom teško dokazati.
Pardoks bh. pravosuđa je da se u VSTV-u imenuju ljudi iz tužilaštva i u principu niti kome odgovaraju niti ima efikasne unutrašnje kontrole jer je sastavljena od istih članova koji obrađuju predmete. Rad VSTVa nailazi na osudu domaće i međunarodne javnosti jer postaju „nedodirljivi“ centri moći odvojeni od društva i u funkciji zaštite protagonista korupcije visokog nivoa. Ovakvo stanje postaje neodrživo, derogira tkivo bh. države zbog čega se snažan pritisak za ostavkom Tegeltije i drugih tužioca od strane međunarodnih zvaničnika i domaćih javnih institucija mora pojačati.
Sistem koji je korupciju stvorio i od nje živi niti može niti želi da se bori protiv korupcije. Borba protiv korupcije u BiH se u stvari nikad nije ni desila zbog čega građani počinju vjerovati da je ona zacementirana. Apeli Nihada Aleševića, Muriza Memića, Davora Dragičevića i drugih ukazuju da je država zarobljena. Ili ćemo mjenjati svijest i društvo ili ćemo završiti kao sluge mafijaške buržuazije?
The post Kako izgleda potkivanje u zarobljenoj državi? appeared first on Tacno.net.